Bolesti aortnih zalistaka

Normalni aortni zalisci: Aortni zalisci predstavljaju izlazna vrata za izlazak krvi bogate kisikom iz lijeve klijetke u sistemsku cirkulaciju. Postoje tri aortna zaliska koja djeluju kao jednosmjerna vrata. Kada se srce stisne (kontrahira) zalisci se otvaraju i krv izlazi u aortu. Kada je srce u mirovanju, između otkucaja (dijastola), zalisci se zatvore i ne dozvoljavaju vraćanje krvi natrag u srce.

Aortno suženje (stenoza): Procesi zakrečenja i degeneracije, od svih srčanih struktura, najčešće zahvaćaju aortu, odosno njene zalistke. Aortni zalisci postaju zadebljani i kruti, tako da je njihovo potpuno otvaranje onemogućeno. Lijeva klijetka pumpa krv kroz suženu aortu, naprežući se više nego što je to uobičajeno, i  krv pod povećanim tlakom i povećanom brzinom prolazi kroz suženi otvor. Napredovanjem procesa zakrečenja, suzuje se aortni otvor. Kada se brzima protoka kroz suženu aortu poveća 3-4 puta, radi se  o teškom suženju, te potrebi za operativnom zamjenom zalistaka.Brzina protoka i drugi potrebni parametri jednostavno se mjeri ultrazvukom srca sa doplerima, tako da je dijagnoza suženja vrlo jednostavna.

Aortno propuštanje krvi (regurgitacija): Aterosklerozom promijenjeni grubi i neelastični zalisci, prilikom zatvaranja ne priljube se potpuno, te dolazi zbog velike razlike tlakova između lijeve klijetke i aorte, do propuštanja krvi iz aorte u lijevu klijetku. Navedeno stanje dodatno opterećuje lijevu klijetku. Propuštanje se može dogoditi samostalno ili češće u kombinaciji sa suženjem (kombinirana aortna greška!). U početnim stadijima bolest se liječi lijekovima, a u pri izrazitom propuštanju kirurškom zamjenom zaliska. Svi bolesnici s aortnim propuštanjem u slučaju kirurških krvavih zahvata trebaju biti zaštićeni antibioticima, radi prevencije bakterijske upale zalistaka.